Glad!.. Taj mučni i bolni osjećaj bio je stalni čovjekov suputnik od prvih dana njegova postojanja. Opise muka od gladi čitali smo mnogo puta u raznim pričama o polarnim istraživačima, o zalutalim geolozima, o brodolomcima. I uvijek je glad prikazivana kao strašan, neumoljiv čovjekov neprijatelj.
Smioni dijalektičar - priroda - umije jednim te istim sredstvima i uništavati i liječiti; međutim, paradoksalnost njenih metoda čovjek teško usvaja i obično sporo shvaća njene ovootkrivene tajne. Tako je bilo i s metodom terapijskog gladovanja, čiji su zaštitnici morali izdržati tešku borbu za njeno priznavanje.
Do otkrića terapijskog djelovanja gladovanja liječnici su došli najprije naslijepo, intuitivno, izvodeći zaključke iz svojih kliničkih promatranja ili iz osobnog iskustva. U drugoj polovici XIX. stoljeća medicina se tek počela ubrajati u „prirodne nauke“: od grubog, slijepog empirizma ona je prešla na činjenice, od klinike - k fiziologiji. Na fiziologiju se oslanjaju i pristaše metode terapijskog gladovanja.
Što je zapravo osjećaj gladi? Zašto čovjek osjeća potrebu za jelom? Zašto je priroda dodijelila čovjeku taj osjećaj? Na ta pitanja dobiveni su jasni odgovori u eksperimentima fiziologa. Oni su pokazali kako je priroda sve racionalno organizirala. Poznato je da u osnovi biološkog života leži neprekidna razmjena materija. Da bi održao svoje unutrašnje pokazatelje na postojanom nivou, organizmu je potrebno da bude siguran u “sutrašnji dan”, tj. u to da će se zalihe hrane stalno popunjavati i da se neće iscrpsti. Osjećaj gladi upravo i ima namjenu osigurati tu važnu “reosiguravajuću” funkciju organizma. Zbog toga se osjećaj gladi kod čovjeka javlja mnogo ranije nego što organizam iskoristi sve svoje unutrašnje zalihe.
Međutim, glad može biti i prijatelj, iscjelitelj, koji liječi od mnogih teških bolesti. Isto kao što smrtni otrovi mogu postati ljekovita sredstva, kao što specijalno doziranje mikrobima (cijepljenje) sprječava bolesti, tako i glad može biti u službi čovjeka, može od neprijatelja postati prijatelj.
Izvor:
